Da li probiotici stvarno utječu na naše razpoloženje?

Nedavna istraživanja potvrđuju da probiotici utječu ne samo na našu crijevnu floru, već i na mozak, raspoloženje i ponašanje.

Znamo da su za nas koji nemamo hormone u ravnoteži, često ugroženi: libido, dobra volja, jutarnja radost i tolerancija te prihvaćanje drugih. Eksplozivnost, ispadi bijes, depresija i kolutanje očima postaju naše glavne karakteristike. Ako vam prvi nedostaje, a drugog vam je previše – čitajte dalje!

2011. godine Nacionalna akademija znanosti u Sjedinjenim Državama pokazala je da određene kolonije probiotika (Lactobacillus rhamnosus) mogu utjecati na naše neurotransmitere (GABA – depresija, anksioznost). U eksperimentu su miševe hranili bakterijama mliječne kiseline Lactobacillus rhamnosus i provedeni su brojni testovi ponašanja tih miševa. Testovi su pokazali da uporaba bakterija mliječne kiseline Lactobacillus rhamnosus utječe na reakcije u određenim dijelovima mozga, smanjuje razinu kortizola, razinu anksioznosti i smanjuje učestalost ponašanja koja uzrokuju stres. Daljnja istraživanja pokazala su da miševi s već oštećenim vagusnim živcem nisu prešli u stanje depresije i anksioznosti (jer su koristili bakterije mliječne kiseline), dokazujući da je vagusni živac doista komunikacijski kanal između mozga i crijeva; a probiotici izravno utječu na naše raspoloženje!

Takva istraživanja dokazuju da brinući se o svojoj crijevnoj flori možemo utjecati na raspoloženje, razinu anksioznosti i depresije, volju za životom i naravno ne manje važan libido.

Crijeva su jedini organ koji ima vlastiti živčani sustav. U crijevnom zidu ima 100 milijuna neurona koji koriste bakterijski ekosustav u svoju korist. To je toliko sofisticirana struktura da mnogi znanstvenici crijeva nazivaju još jednim mozgom. Brojne studije pokazale su da crijevna flora (mikrobiota) igra ključnu ulogu u povezanosti crijeva i mozga i da je najzaslužnija za izvrsno funkcioniranje našeg uma.

Crijevna bakterijska flora (naša mikrobiota) ima nekoliko funkcija: obrađuje vitamine i minerale, regulira metabolizam i metabolizam, programira imunološki sustav, proizvodi tvari koje uništavaju mikrobe i uvlači stotine neurokemikalija u naš mozak i tako regulira psihološke procese u našem umu, emocionalna stanja, procesi učenja i pamćenja itd. Na primjer: 95% proizvodnje serotonina događa se u našoj mikrobioti, a serotonin je glavni neurotransmiter koji utječe na našu emocionalnu aktivnost.

Iako se sve ovo može činiti nevjerojatnim, važno je razumjeti da je ljudsko tijelo u velikoj mjeri sastavljeno od bakterija. U našem tijelu imamo 10 bakterija po tjelesnoj stanici, što logično dovodi do zaključka da je u nama više bakterija nego što je „samih sebe“. Većina tih bakterija nalazi se u crijevima i tvore kompleks koji može utjecati na gotovo svaki proces, ne samo u našem tijelu već i u našem umu i našim osjećajima.

Kao što bakterije utječu na nas, tako i mi možemo utjecati na njih. Svojim odgovorom na stres, ljutnju i loše životne navike utječemo na neravnotežu “dobrih i loših bakterija” i to nas može učiniti osjetljivijima na infekcije ili virusne bolesti. Stoga možemo zaključiti da svom tijelu možemo pomoći dobrim bakterijama; obogaćujemo svoju mikrobiotu, činimo je otpornijom na utjecaj stresa i na taj način kroz vagusni živac šaljemo hranjivije tvari u naš mozak.

Nemojte misliti da su eksperimente radili samo na miševima. Istraživanju su podvrgli i studente koji su tijekom ispitnog razdoblja (British Journal of Nutrition) koristili probiotike (Lactobacillus helveticus i mješavinu Bifidobacterium longum) tijekom 30 dana, što je dovelo do niže razine anksioznosti i depresije na kraju ispitnog roka.

Postoje mnoga istraživanja koja dokazuju utjecaj mikrobioma na proizvodnju aminokiselina, poput:

GABA A je neurotransmiter čija disfunkcija dovodi do depresije i anksioznosti. Pokazalo se da su pojedine vrste Lactobacillus brevis i Bifidobacteria dentium najučinkovitije s istim učincima kao i antidepresiv Fluxotin (Prozac), ali naravno bez nuspojava.
Serotonin je proizvod aminokiselina i igra važnu ulogu u mnogim funkcijama mozga. Bifidobacterium infantis podiže razinu triptofana, što je preduvjet za postojanje serotonina, koji naravno ima isti učinak kao i antidepresivi.

Posebna kategorija probiotika su psihobiotici koji utječu na živčani sustav (CNS), funkcije i ponašanja na koja utječe vagusni živac (os crijeva-mozak) povećavaju naš imunitet i nenaklonjenost depresiji. Mnoga su istraživanja pokazala da je uporaba psihobiotika smanjila razinu kortizola, što je za posljedicu rezultiralo nižom razinom anksioznosti i depresije.

Psihobiotici se razlikuju od “običnih” probiotika po svojoj sposobnosti da proizvode ili stimuliraju proizvodnju neurotransmitera, masnih kiselina kratkog lanca i protuupalnih citokina. Zahvaljujući svom potencijalu, psihobiotici imaju širok spektar primjene – od učinka na raspoloženje, reakcije na stres do pozitivnog učinka na razne neurodegenerativne poremećaje.

Opet smo došli do kraja u labirintu, što je zapravo naš početak:

Zdrava crijevna flora vlastiti je antidepresiv.

Izvor informacija:

https://link.springer.com/article/10.1007/s00284-020-02289-5

Lana Perkins https://www.storeboard.com/blogs/health/the-benefits-of-probiotics-for-anxiety-and-mood-disorders-/873570

https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1021949819300158

Richa Sharma, Deesha Gupta, Rekha Mehrotra, Payal Mago: Current Microbiology vol. 78, pages 449 – 463 (2021)

Dr. Sanja Toljan: Čudežna moč hormonov

Jane A. Foster, Linda Rinaman, John F. Cryan: Stress & the gut – brain axis: Regulation by the microbiome